top of page

OBNOVA I ZAŠTITA KATEDRALE SV. JAKOVA U ŠIBENIKU

JUČER, DANAS, SUTRA

 

 

PREDRAG MARKOVIĆ

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

Sagledavajući povijest zaštite i obnove katedrale sv. Jakova u Šibeniku u široj, višestoljetnoj vremenskoj perspektivi možemo doći do pomalo iznenađujućeg zaključka: zahvati poduzeti posljednjih dvadesetak godina na njezinoj obnovi upravo su u suprotnosti s njezinim vrijednostima i ne predstavljaju vrhunac teorije i prakse konzervatorsko-restauratorske struke, već upravo suprotno. Izuzev obnove u Domovinskom ratu oštećene kupole, gotovo svi ostali neplanirani, parcijalni i pomalo stihijski zahvati, a poglavito posljednji događaji vezani uz obnovu glavnog, zapadnog portala doveli su do rezultata na koje zasigurno ne možemo biti ponosni. Simptomatično, oni ukazuju ne samo na duboke probleme, pa čak i velika nesnalaženja u pristupu i metodologiji rješavanja konkretnih i nesumnjivo složenih problema koje nameće ovaj spomenik, već prije svega jasno ocrtavaju alarmantno stanje u službi zaštite spomenika u Hrvatskoj danas. Kroz kratak povijesni pregled dosadašnjih radova na obnovi katedrale u izlaganju će se ukazati na potrebe i mogućnosti zaštite ovog iznimnog spomenika hrvatske ali i svjetske kulturne baštine te u duhu najnovijih inicijativa Ministarstva kulture RH iznijeti prijedlozi za rješavanje barem nekih od naznačenih problema.

 

Šibenik, Katedrala sv. Jakova, Ćiril Metod Iveković, 1910. godine (gore)

Šibenik, katedrala sv. Jakova, Pavao Bioni, projekt skele 1845. godine (dolje - lijevo)

Šibenik, Katedrala sv. Jakova, sanacija južnog transepta, 1954. godine (dolje - desno)

bottom of page