Znanstveno-stručni skup Dijalozi s baštinom
Dijalozi s baštinom 2014
Rijeka, 29. travnja 2014.
Slika spomenika i princip
promjene
Nakon rasprava o rekonstrukcijskim principima i ulozi javne percepcije kao temelju prepoznavanja vrijednosti kulturne baštine, ove godine želimo prodiskutirati o odnosu konzervatorskih počela i principa promjene, odnosu koji podrazumijeva sučeljavanje stručne konzervatorske etike – proizašle iz profesionalne tradicije od dvjestotinjak godina – s poimanjem kulturne baštine u društvenoj zajednici, koja obuhvaća naručitelje, upravitelje i građanstvo. To sučeljavanje čini nam se aktualnim u trenutku kada se na međunarodnoj razini dugo građeni konzervatorski standardi revidiraju zbog „žudnje prema povijesti“ ili potrebe za praćenjem duha liberalizacije i „otvaranju promjenama“. Ovaj skup stoga treba raspraviti koja je uloga konzervatora u problematičnom odnosu prema prošlosti i nereguliranoj tržišnoj atmosferi hrvatske zbilje. Radna pitanja na koja očekujemo odgovore su sljedeća: da li su konzervatori samo čuvari postojećeg stanja i kulta starosne vrijednosti ili se, prema recentnim poticajima, trebaju baviti takozvanim upravljanjem promjenama? Trebaju li zaboraviti na načela poštivanja autentičnosti, starosti, heterogenosti, oštećenosti i nedovršenosti zbog oživljenih nagona prema cjelovitosti, reprezentativnosti, tržišnoj iskoristivosti spomeničke ikone, odnosno njezine općenite atrakcije i noviteta?
Princip promjene u konzervatorsko-restauratorskoj predaji ima povijesno podrijetlo kao i dva aspekta o kojima valja prodiskutirati. Kada je riječ o podrijetlu, valja uzeti u obzir da je u hrvatskoj konzervatorskoj predaji postojao utjecaj srednjoeuropske teorije konzerviranja u kojoj se od kraja 19.stoljeća pojam promjene (Veränderung) počeo držati nepotrebnim i opasnim, što je dovelo do aktivnogpromicanja krilatice Konzervirati, a ne restaurirati. Promjene u slici spomenika – od sitnih pojedinosti napokretnoj baštini do povijesnih urbanih cjelina – mogu se razgraničiti u barem dvije vrste ili posljedicejavne nebrige i strukovnoga htijenja. Stoga bismo ove godine htjeli raspraviti o utjecaju tih promjena (od nebrige ili devastacije do metodološki utemeljenog postupka preobrazbe starog spomenika u restaurirano djelo koje posjeduje vrijednost noviteta) na slike naše kulturne baštine. U tom smislu bismo htjeli raspraviti o uspjesima i propustima, prihvatljivim i osporavanim promjenama koje su djelovanjem stručnjaka ili nestručnjaka u posljednje vrijeme utjecali na percepciju naše baštine.
Sažeci izlaganja:
