top of page

PRIJEDLOG KRONOLOGIJE NASTANKA ILOČKE SREDNJOVJEKOVNE CITADELE
Prema rezultatima istraživanja

 

DARIA ŠKARPA DUBRETA

Hrvatski restauratorski zavod

 

Nakon višegodišnjih arhivskih i prvih terenskih istraživanja, počinje se nazirati moguća kronologija nastanka srednjovjekovnog Iloka.

Danas sačuvani ostaci srednjovjekovnog fortifikacijskog kompleksa većim dijelom su građeni tijekom XV. st., za vrijeme Nikole Iločkog te na prijelazu XV. u XVI. st., za vrijeme Nikolinog sina, Lovre.

Istraživanjima je utvrđeno da je nastao u dva velika građevinska zahvata, čije je oblikovanje bilo uvjetovano razvojem oružja i ratnih strategija.Prvi građevinski zahvat se odnosi na veći fortifikacijski prsten prilagođen ratovanju hladnim oružjem, no i on je nastao u više sukcesivnih faza.Drugi, morfološki izuzetno zanimljiv, građevinski zahvat odnosi se na dodatni zapadni obrambeni prsten, prilagođen ratovanju vatrenim oružjem - datiramo ga vrlo rano, na sam kraj XV. i početak XVI. stoljeća.

No, postoje i čvrste indicije o starijim slojevima grada - neke koje smo poznavali, ali i neke do kojih smo došli terenskim istraživanjima.Slučajan nalaz kamenog pilastra, u vrtu Franjevačkog samostana, s prikazom Agnus Dei i troprutim pleterom, datira se u XII. stoljeće i ukazuje na mogućnost postojanja zidane kapele ili crkve u to vrijeme. Kao oppidum, Ilok se u poznatim pisanim izvorima prvi put spominje 1317. godine, kada je bio u posjedu ugarske velikaške obitelji iz roda Csák. U njihovom je posjedu bio od početka XIII. st. do izumiranja obitelji. Kralj Ludovik I. poklanja iločki posjed, 1364. godine, drugoj velikaškoj ugarskoj obitelji iz roda Kont u čijem će posjedu ostati do 1524. godine, odnosno do smrti Lovre Iločkog. Vrijeme Nikole i Lovre Iločkih, odnosno XV. stoljeće bilo je zlatno doba Iloka, kada je bio kraljevsko sjedište, hodočasnički i bogat trgovački grad.

Sulejman Veličanstveni, u svom prvom pohodu na Budim, osvaja Ilok 1526. godine.

 

Pogled na iločku srednjovjekovnu citadelu s juga, 2007.g.; snimio: M. Romulić; izvor: Ministarstvo kulture

lijevo: Stariji obrambeni prsten - vanjsko lice dijela južnog obrambenog poteza uz kulu 7 i dio unutrašnjeg lica sjevernog obrambenog poteza uz polukulu 1; 2011.g.; snimio: T. Hudolin; izvor: Ministarstvo kulture

desno: Pogled iz zraka na veliki bastion na jugozapadnom dijelu dodatnog obrambenog prstena s kraja XV. i početka XVI. stoljeća. Istočno od bastiona se nalaze kaskade koje pripadaju sklopu uređenja južne padine perivoja i oranžerije obitelji Odescalchi u XIX. stoljeću; 2011.g.; snimio: T. Hudolin; izvor: Ministarstvo kulture

Pogled na kompleks Franjevačkog samostana sa jugoistoka, 2011.g.; snimio: Tin Hudolin; izvor: Ministarstvo kulture

bottom of page