HVARSKI ARSENAL U SVJETLU NOVE NAMJENE

 

ANITA GAMULIN

Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu

 

Prve vijesti o postojanju hvarskog arsenala na današnjoj lokaciji, u dnu luke sežu u kraj XIV. stoljeća. Sredinom XVI. stoljeća sagrađen je arsenal u današnjim tlocrtnim gabaritima, a vjerojatno je imao i kat, no stradao je u požaru tijekom turskog napada na grad 1571. godine. Snažna obnova arsenala provodi se već krajem istog stoljeća, a dovršava se 1612. godine u vrijeme hvarskog kneza Semitecola. Arsenal je obnovljen u prizemlju, na način da je prostor sa sedam lukova podijeljen na polja, u istočnom dijelu kata gradi se komunalno kazalište, a na sjeveru fontik s belvederom, koji postaje otvoreni foaje kazališta. Značaj arsenala slabi sredinom XVIII. stoljeća, kada Venecija svoju flotu seli u Kotor, a značajne devastacije građevine događaju se za austrijske uprave, kada se građevina koristi kao vojarna i za spremište oružja.

Obnova arsenala u većem ili manjem intenzitetu traje već nekoliko desetljeća, a intenzivno od početka XXI. stoljeća, angažirala je velik broj stručnjaka Konzervatorskog odjela u Splitu, kao i mnoge vanjske suradnike. Djelomično su provedeni arheološki radovi u prostoru fontika i arsenala, koji su pokazali ostatke kasnoantičke utvrde i urbane strukture grada. Pripremljena je potrebna dokumentacija za konstruktivnu sanaciju građevine, provedena su konzervatorska i restauratorska istraživanja i izrađeni elaborati (konzervatorski elaborat za arsenal i restauratorski elaborati za oslike na zidu scene i plafonu kazališta, lože, oslike na pregradnom zidu, renesansno-barokni strop i oslike u j-z uglu kata). Godine 2009. dovršena je konstruktivna sanacija građevine, kao i neki od navedenih restauratorskih radova. Čitavo vrijeme vlasnik građevine – Grad Hvar promišljao je optimalnu namjenu za navedeni prostor, koji predstavlja središnji javni prostor grada i nezamjenjivi gradski resurs za javne sadržaje,tako da se u više navrata mijenjao projektni zadatak i izrađeno je više arhitektonskih prijedloga, od kojih će najzanimljiviji biti prezentirani u izlaganju. Namjera je kroz izlaganje upozoriti na različite utjecaje koje pojedini sadržaji i buduće korištenje zgrade imaju na postupak rekonstrukcije, kao i na daljnje korištenje i održavanje ovog iznimnog kulturnog dobra.